• isi fu'a

O le amataga o le Cleantech Quino Energy o loʻo faʻalauiloa se poloketi e fausia ai se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻi maa atinaʻe e faʻaoga lelei ai le matagi ma le malosi o le la.

CAMBRIDGE, Massachusetts ma San Leandro, Kalefonia.O se amataga fou e ta'ua o le Quino Energy o lo'o taumafai e aumai i le maketi se fofo e teu ai le malosi o lo'o atia'e e tagata su'esu'e a Harvard e fa'alauiloa atili ai le fa'aaogaina o le malosi fa'afouina.
I le taimi nei, e tusa ma le 12% o le eletise e gaosia e mea aoga i le US e sau mai le malosi o le savili ma le la, lea e fesuisuiaʻi ma faʻasologa o tau i aso uma.Ina ia mafai e le matagi ma le la ona faia se sao tele i le decarbonizing le grid aʻo faʻalagolago pea i manaoga o tagata faʻatau, o loʻo iloa e le aufaipisinisi le manaʻoga e faʻapipiʻi faiga e teu ai le malosi e leʻi faʻamaonia le taugofie i luga o se fua tele.
O ma'a fou o le redox flow o lo'o i lalo o atina'e fa'apisinisi e mafai ona fesoasoani e fa'amalieina le paleni.O lo'o fa'aogaina e le ma'a fa'afefe se vai fa'aeletise fa'aeletise ma mea a Harvard saienitisi ta'ita'ia e Michael Aziz ma Roy Gordon o le John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences (SEAS) ma le Matagaluega o Chemistry, Chemist Development and Chemical Biology.Harvard Office of Technology Development (OTD) ua tuʻuina atu ia Quino Energy se laisene faʻapitoa i le lalolagi atoa e faʻatau ai faiga faʻapipiʻi malosi e faʻaaoga ai vailaʻau faʻamaonia falesuesue, e aofia ai le quinone poʻo le hydroquinone compound e avea ma mea aoga i electrolytes.O le au fa'avae a Quino e talitonu o le faiga e mafai ona ofoina atu fa'amanuiaga fou i tulaga tau, saogalemu, mautu ma le malosi.
“O le tau o le savili ma le malosi o le la ua paʻu tele ma o le paʻu tele i le mauaina o le tele o le malosi mai nei punaoa faʻafouina o lo latou faʻalavelave.O se auala e teu malu, faʻaleleia ma taugofie e mafai ona foia lenei faʻafitauli, "o le tala lea a Aziz, le faatonu o Gene.ma Tracy Sykes, Polofesa o Mea ma Malosiaga Tekonolosi i le Harvard SEAS University ma le Polofesa Lagolago i le Harvard Environmental Center.O ia o le faʻavae faʻavae ole Quino Energy ma o loʻo galue i lana komiti faufautua faʻasaienisi.“E tusa ai ma le fa'aputuga fa'apipi'i, e te mana'o e fa'agaoioi lau 'a'ai i le po e aunoa ma se matagi e aunoa ma le mu fafie.I lalo o tulaga masani o le tau, e mafai ona e maua le lua pe tolu aso ma o le a mautinoa lava e valu itula e aunoa ma le susulu o le la, o lea e mafai ai ona aoga tele le umi o le lafoaia o le 5 i le 20 itula i le malosi faʻatatau.Ole filifiliga sili lea mo maa tafe, ma matou te talitonu e faʻatusatusa i maa lithium-ion mo taimi pupuu, sili atu le tauvaga.
"O le faʻasologa umi ma le teuina o microgrid o se avanoa tele ma faʻatupulaia, aemaise lava i Kalefonia lea o loʻo matou faʻaalia ai la matou faʻataʻitaʻiga," o le tala lea a Dr. Eugene Beh, faʻatasi ma le Pule Sili o Quino Energy.Fanau i Sigapoa, Beh na maua lona faailoga o le tagata malaga ma le matuaofaiva mai le Iunivesite o Harvard i le 2009 ma lona Ph.D.mai le Iunivesite o Stanford, toe foi atu i Harvard o se tagata suʻesuʻe mai le 2015 i le 2017.
Ole fa'atinoga ole vai solu ole vai a le Harvard e mafai ona ofoina atu se auala e sili atu ona taugofie ma aoga nai lo isi ma'a tafe e fa'alagolago i metala taugata, fa'atapula'aina eli e pei ole vanadium.I le faaopoopo atu ia Gordon ma Aziz, e 16 tagata su'esu'e e fa'aoga lo latou malamalama i meafaitino faasaienisi ma le fa'asologa o vaila'au e fa'ailoa, fa'atupu ma fa'ata'ita'i aiga mole mole e iai le malosi talafeagai, solubility, mautu ma tau fa'asusu.Talu ai nei lava i le Nature Chemistry ia Iuni 2022, na latou faʻaalia ai le faʻaogaina atoatoa o le maa e faʻatoʻilaloina ai le faʻaogaina o nei anthraquinone molecules e faʻaleagaina i le taimi.E ala i le faʻaogaina o pulupulu voltage faʻafuaseʻi i le faiga, na mafai ai ona latou toe faʻaleleia le eletise e ave le malosi, faʻateleina le ola o le faiga ma faʻaitiitia ai lona tau atoa.
"Na matou mamanuina ma toe faʻaleleia lomiga o nei vailaʻau faʻatasi ai ma le mautu umi i le mafaufau - o lona uiga na matou taumafai e sili atu i latou i ni auala eseese," o le tala lea a Gordon, Thomas D. Cabot Polofesa o Chemistry ma Chemical Biology, litaea litaea.o ia foi o le faufautua faasaienisi a Quino."O a matou tamaiti aʻoga sa galulue malosi e faʻailoa moleki e mafai ona tatalia tulaga latou te feagai i maʻa i setete eseese.E tusa ai ma a matou suʻesuʻega, matou te faʻamoemoe o le tafe o maʻa e tumu i sela taugofie ma masani e mafai ona ausia manaʻoga i le lumanaʻi mo le faʻaleleia atili o le malosi.
I le faaopoopo atu i le filifilia mo le auai tumau i le 2022 Harvard Climate Entrepreneurship Circle, le Berkeley Haas Cleantech IPO polokalame, ma le Rice Alliance Clean Energy Acceleration Program (faʻaigoaina o se tasi o amataga faʻatekonolosi malosi), Quino ua lauiloa foi. e le Matagaluega a le Matagaluega o Malosiaga a le Iunaite Setete (DOE) ua filifilia le $4.58 miliona i tupe e le faʻafefeteina mai le Ofisa o le Malosiaga o le Advanced Manufacturing, lea o le a lagolagoina ai le atinaʻeina e le kamupani o vailaʻau faʻasolosolo faʻasolosolo, faʻaauau, ma taugofie. mo ma'a tafe vai.
Na faaopoopo mai Beh: “Matou te faafetai i le Matagaluega o Malosiaga mo lana lagolago agalelei.O le fa'agasologa o lo'o fa'atalanoaina e mafai ona fa'ataga ai Quino e fa'atupuina fa'agaioiga ma'a fa'agaoioiga maualuga mai mea mata'utia e fa'aaoga ai tali fa'aeletise e mafai ona tupu i totonu o le ma'a tafe lava ia.Afai tatou te manuia, e aunoa ma le manaʻomia o se fale kemisi - o le mea moni, o le tafe o le maa o le fale lava ia - matou te talitonu o le a maua ai le maualalo o tau o gaosiga e manaʻomia mo le manuia faʻapisinisi.
E ala i le teufaafaigaluegaina i tekinolosi fou, o le US Department of Energy e faʻamoemoe e faʻaititia le tau o le faʻaogaina o le eletise umi mo le 90 pasene i luga o le sefulu tausaga faʻatusatusa i faʻailoga lithium-ion.O le vaega la'ititi o le fa'ailoga a le DOE o le a lagolagoina atili su'esu'ega e fa'afou ai le kemisi o ma'a tafe a Harvard.
"Quino Energy fofo mo le teuina o le malosi mo taimi uumi e maua ai meafaigaluega taua mo tagata fai faiga faʻavae ma faʻalapotopotoga faʻapipiʻi aʻo matou taumafai e ausia le sini lua o faiga faʻavae o le faʻateleina o le malosi faʻafouina aʻo faʻamautu le faʻatuatuaina o fesoʻotaʻiga," o le tala lea a le sa avea muamua ma Texas Public Utilities Commissioner ma le Pule Sili o loʻo iai nei Brett Perlman.Houston Future Center.
O le fesoasoani a le DOE e $4.58 miliona na fa'aopoopoina i le ta'amilosaga fa'ato'a tapunia a Quino, lea na maua ai le US$3.3 miliona mai se vaega o le aufaipisinisi o lo'o ta'ita'ia e le ANRI, o se tasi o kamupani sili ona malosi i Tokyo i le amataga o pisinisi.TechEnergy Ventures, o le kamupani fa'apisinisi fa'apisinisi a le Techint Group o lo'o tu'uina atu le malosi, sa auai fo'i i le ta'amilosaga.
I le faaopoopo atu ia Beh, Aziz ma Gordon, o le na faavaeina le Quino Energy o le inisinia kemisi Dr. Maysam Bahari.O ia o se tamaititi aoga faafomai i Harvard ma ua avea nei ma CTO a le kamupani.
O Joseph Santo, o le ofisa sili o tupe teufaafaigaluega a Arevon Energy ma le faufautua i Quino Energy, na ia faapea mai: “O le maketi eletise o loo matua manaomia lava le taugofie o le teuina mo se taimi umi e faaitiitia ai le fesuisuiai ona o le ogaoga o le tau i luga o la tatou laina ma fesoasoani e tuufaatasia le salalau lautele o le fa'afouina.”
Na ia faaauau: "O maʻa Lithium-ion o loʻo feagai ma faʻalavelave tetele e pei o faʻafitauli o fesoʻotaʻiga tuʻuina atu, o se siitaga e lima i le tau o le lithium carbonate pe a faʻatusatusa i le tausaga talu ai, ma le manaʻoga faʻatauvaʻa mai le gaosiga o taavale eletise.E talitonuina o le Quino solution e mafai ona gaosia i le faʻaaogaina o oloa mai fafo, ma e mafai ona ausia se umi umi.
Fa'ameaalofa tau su'esu'ega fa'alea'oa'oga mai le US Department of Energy, National Science Foundation, ma le National Renewable Energy Laboratory lagolago fa'afouga ua laiseneina i le Quino Energy e le Harvard Research.Ua maua fo'i e le falesuesu'e a Aziz se fa'atupega o su'esu'ega fa'ata'ita'i i lea vaega mai le Massachusetts Clean Energy Center.E pei o maliega uma o laisene Harvard, o loʻo i ai i le Iunivesite le aia tatau mo faʻalapotopotoga suʻesuʻe e leai ni polofiti e faʻaauau pea ona gaosia ma faʻaogaina tekinolosi laiseneina mo suʻesuʻega, aʻoaʻoga, ma faʻamoemoega faasaienisi.
Quino Energy is a California-based cleantech company developing redox flow batteries for grid-scale energy storage based on innovative water-based organic chemistry. Quino is committed to developing affordable, reliable and completely non-combustible batteries to facilitate the wider adoption of intermittent renewable energy sources such as solar and wind. For more information visit https://quinoenergy.com. Inquiries should be directed to info@quinoenergy.com.
O le Harvard's Office of Technology Development (OTD) o loʻo faʻalauiloaina le manuia lautele e ala i le faʻamalosia o mea fou ma faʻaliliuina mea fou a Harvard i oloa aoga e manuia ai sosaiete.O la matou fa'ata'ita'iga atoatoa i le atina'eina o tekonolosi e aofia ai su'esu'ega lagolago ma feso'ota'iga tu'ufa'atasi, pulega fa'ale-mafaufau, ma fa'atauga fa'atekonolosi e ala i le faia o lamatiaga ma laisene.I le 5 tausaga ua tuanaʻi, e sili atu i le 90 amataga na faʻatautaia le tekonolosi Harvard, faʻateleina le sili atu i le $ 4.5 piliona i le faʻatupeina atoa. Ina ia faʻafesoʻotaʻi le va o le atinaʻeina o aʻoaʻoga ma pisinisi, ua pulea e Harvard OTD le Blavatnik Biomedical Accelerator ma le Physical Sciences & Engineering Accelerator. Ina ia faʻafesoʻotaʻi le va o le atinaʻeina o aʻoaʻoga ma pisinisi, ua pulea e Harvard OTD le Blavatnik Biomedical Accelerator ma le Physical Sciences & Engineering Accelerator.Ina ia faʻafesoʻotaʻi atili le va i le atinaʻeina o pisinisi tau aʻoaʻoga, ua faʻaaogaina e Harvard OTD le Blavatnik Biomedical Accelerator ma le Physical Science and Engineering Accelerator.Ina ia faʻafesoʻotaʻi atili le va i le va o aʻoaʻoga ma faʻalapotopotoga faʻapisinisi, o Harvard OTD o loʻo faʻaogaina le Blavatnik Biomedical Accelerator ma le Physical Science and Engineering Accelerator.Mo nisi fa'amatalaga asiasi https://otd.harvard.edu.
New Nature Energy su'esu'ega fa'ata'ita'iga le taua o le hydrogen mama mo alamanuia mamafa/mamafa felauaiga decarburization
O fuafuaga e aofia ai le fa'aliliuina o tupe, fa'atonuga, ma polokalame e fa'afaigofie ai le fa'atauva'a o fa'afouga a tagata su'esu'e i le inisinia ma le fa'asaienisi fa'aletino.


Taimi meli: Nov-07-2022